Pages

subota, 9. svibnja 2020.

fra Miro Relota i vlč. Miljenko Krešić imenovani Misionarima milosrđa


Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić uručio je dekrete o službi misionara milosrđa dvojici svećenika koji djeluju na području Vrhbosanske nadbiskupije. To su fra Miro Relota, franjevac provincije Bosne Srebrene i vlč Miljenko Krešić, dijacezanski svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije. I jedan i drugi djeluju kao duhovnici na bogoslovijama u Sarajevu (franjevačkoj i dijacezanskoj)

Službu Misonara milosrđa utemeljio je papa Franjo 2016. godine. Ovom službom nekolicina posebnih i probranih duhovnika u svakoj crkvenoj pokrajini ovlašćuju se za ispovijedi i odrješenja teških grijeha koje su do sada bili pridržani isključivo Svetoj Stolici. Prvi misionari milosrđa u BiH bili su četvorica franjevaca koju su tu službu primili u veljači 2016. To su fra Josip Ikić i fra Slavko Topić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena), te fra Milan Lončar i fra Ivan Landeka (Hercegovačka franjevačka provincija). Fra Slavko Topić je preminuo prošle godine.


V.

ponedjeljak, 27. travnja 2020.

Upute i poruka kardinala Puljića dušobrižničkom svećenstvu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

 

 

Upute i poruka dušobrižničkom svećenstvu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji


Draga braćo misnici!

Nakon svih dosadašnjih uputa za ponašanje u vrijeme pandemije, sada kada se počinju ublažavati restriktivne mjere za sprečavanja širenja zaraze, stojimo svi pred pitanjem kako i što dalje. Mnogi od vas su zvali i pitali što ćemo činiti s nekoliko pastoralnih djelatnosti.
Ovdje vas pozivam, da pokušamo na sljedeći način organizirati svoje programe, primjenjujući pravilo pastoralne razboritosti ali i odgovornosti u ovoj čudnoj zarazi i uvažavajući činjenicu da nisu jednaki uvjeti na svim prostorima naše Nadbiskupije.

1. OSOBNA ISPOVIJED VJERNIKA

U ranijim uputama zamolio sam svećenike da nikoga ne odbiju od sakramenta Pomirenja, što se odnosi posebno na bolesne, stare i nemoćne. Sada bi se na razini dekanata moglo organizirati ispovijed u župama, tako da nekoliko svećenika bude cijeli dan u župi na raspolaganje za ispovijed poštujući, naravno, odredbe nadležnih stožera o broju prisutnih i potrebnom fizičkom odstojanju. Neka nas sve pri tomu vodi svećenička solidarnost i strpljivost kako bismo vjernicima omogućili slaviti osobni sakrament Pomirenja.

2. SLAVLJE PRVE PRIČESTI

Ove godine još uvijek nije moguće organizirati slavlja Prve Pričesti, jer traje zabrana javnog okupljanja. Zato neka se Prva Pričest u župama odgodi. Jedino gdje su od posljedica rata nastale malobrojne župe te je u njima mali broj prvopričesnika, ako bi se poštivale odredbe stožera o broju prisutnih i fizičkom odstojanju, u njima bi se moglo slaviti Prvu Pričest.

3. SLAVLJE BLAGOSLOVA POLJA

Ove godine se odgađa pobožnost blagoslova po grobljima, na koju se u redovitim prilikama okuplja velik broj vjernika. No u našim malobrojnim župama, uz poštivanje dopuštenoga broja okupljenih, moglo bi se obaviti blagoslov uz fizičko odstojanje prisutnih. Također, ukoliko župnik smatra razboritim, može iz župne crkve obaviti blagoslov za cijelu župu uz prisutnost onolikoga broja vjernika koji nadležni stožer propisuje.

4. SLAVLJE SVETIH KRIZAMA PO ŽUPAMA

Sve smo Svete Krizme odgodili do daljnjega, dok se ne promijeni odluka o javnom okupljanju. Živo se nadamo da će se okolnosti promijeniti na bolje i da ćemo ipak do ljeta moći obaviti Svete Krizme. Nadamo se također da ćemo ova slavlja moći obaviti u onim župama, koje otprije imaju zakazane termine subotom i nedjeljom u mjesecu lipnju. Druge župe neka priprave svoje vjernike da bismo u lipnju, ako prestane zabrana javnog okupljanja, slavili Svete Krizme svaki dan u popodnevnim ili večernjim satima kako bi svi krizmanici u ovoj školskoj godini tako primili sakrament Svete Krizme, o čemu ćemo se detaljnije dogovarati ovisno o razvoju situacije.

5. SLAVLJE NEDJELJNIH SVETIH MISA

Uz poštivanje odredbi nadležnih stožera neka svećenici redovno slave Svete Mise i neka crkve budu otvorene. Također, ukoliko imaju tehničku mogućnost, neka župnici ozvuče crkveno dvorište kako bi omogućili da veći broj vjernika može na otvorenom prostoru pratiti Svetu Misu, poštujući pravilo odstojanja jednih od drugih. A budući da skoro svaka župa ima dopuštenje za binaciju i trinaciju, neka se nedjeljom slavi više Svetih Misa kako bi vjernici mogli sudjelovati. Posebno je to prikladno u župama u kojima ima više svećenika. No pri tomu se mora poštivati crkveno pravilo da nitko nema dopuštenje za kvadrinaciju.
Neka se ove upute na području Nadbiskupije primjenjuju od 4. uskrsne nedjelje ove godine.
Majko Božja, zdravlje bolesnih i majko dobroga savjeta, moli za nas!

U Sarajevu, na 3. uskrsnu nedjelju, 26. travnja 2020., na dan kad se slavi blagdan Gospe majke dobroga savjeta.


Vinko kardinal Puljić
nadbiskup metropolit vrhbosanski



.

subota, 18. travnja 2020.

Prva žrtva Korona virusa među svećenstvom u Bosni i Hercegovini: Preminuo fra Ante Kutleša


U Bosni i Hercegovini do ovog trenutka Korona virusom je zaraženo preko 1200 ljudi, a 47 ih je nažalost umrlo, među njima je jedan svećenik i jedna časna sestra.
Preminuli svećenik je fra Ante Kutleša, franjevac Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina. Preminuo je u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru nakon višetjedne borbe liječnika da mu spase život. Fra Ante je imao 76 godina, a već je od ranije imao problema sa zdravljem, tako da njegov imunitet nije izdržao i ovaj virus. Ostat će upamćen kao dugogodišnji misionar u Kongu, gdje je kao duhovnik ostavio dubok trag u srcu naroda te zemlje, a nakon povratka iz Afrike zadnje tri godine boravio je u Međugorju i službovao kao ispovjednik.
Poćivao u miru Božijem

Također, preminula je i jedna redovnica iz Međugorja, međutim uprava ne želi da se javno objavljuje njen identitet. Njih dvoje su nažalost izgleda žrtve neodgovornosti pojedinaca koji nisu poštovali ni odredbe službenih organa vlasti niti glas zdravog razuma, te su na taj načini ugrozili živote velikog broja ljudi. Osim njih dvoje u Međugorju i Čitluku od istog izvora ovim virusom zaraženo je po dosadašnjim informacijama preko 90 ljudi, a četvero je do sada nažalost i umrlo.

V.


.



ponedjeljak, 13. travnja 2020.

Sretan Uskrs


 
Ova pošast, nije nam uskratila samo osjećaje, već i mogućnost crpljenja utjehe koja izvire iz sakramenata.
U mnogim zemljama nije im moguće pristupiti, ali Gospodin nas nije ostavio same, ostajući ujedinjeni u molitvi, sigurni smo da je on stavio na nas ruku svoju, ponavljajući snažno: NE BOJ SE, USKRSNUH I SADA SAM S TOBOM.  

(papa Franjo - Uskrsni blagoslov 12.04.2020)
 


Uskrsna poruka kardinala Vinka Puljića


Proljeće vjere
Kristovo uskrsnuće redovno slavimo u proljetne dane. Nije to slučajno, nego tu ima duboki smisao. Nakon dugih zimskih sumornih dana, kada proljeće pokuca, u prirodi sve se budi i kao da sviće novi život. To je vrijeme kada se priroda budi, pokreće se život kroz cvjetanje glasnika proljeća, sijanje u obrađenu zemlju sjemena koje će istrunuti i dati novi život. Pupoljci, izazvani proljetnim vjetrom i suncem, otvaraju se i daju ljepotu životu.
U takvom ozračju se spremamo slaviti Otajstvo Kristova uskrsnuća. Na križu je procvjetao novi život iz probodenog boka Kristova. Ukopan je u grob kao zrno novog života, da bi uskrsnućem proklijao pobjedom nad smrću i grijehom.
Uskrsna radost u Vazmenoj noći
Za vrijeme slavlja Vazmenoga bdijenja u crkvu ulazimo sa zapaljenim svijećama, koje upućuju da je u taj zemaljski mrak ušlo Božansko svjetlo. Svjetlo života i pobjede nad smrću, pobjede nad tamom grijeha. Od Uskrsne svijeće sudionici na bdijenju pale svoje svijeće, što ukazuje da nama valja zapaliti životnu svijeću na Uskrslom Kristu, te u tu noć grijeha i zla unijeti svjetlo vjere koje raspršuje beznađe. Tako svatko od nas od uskrslog Krista pali svoje osobno svjetlo života, osobno svjetlo vjere. U toj životnoj noći Krist uskrsli postaje naše svjetlo. Prava radost zrači i prenosi se na druge. Unosimo je u svagdašnjicu. Kao kršćani vjerujemo što je po ljudsku nevjerojatno: da svako umiranje i neuspjeh, svaka tuga i svako trpljenje biva po Kristu preobraženo u slavu. Uskrsu se ne radujemo iz naših umijeća ili iznašašća. Ta radost izvire iz stvarnosti što On živi, On ide s nama, On nas susreće i prati u životu. To su iskusili Isusovi učenici na sam dan Uskrsa, pa to traje do danas i bit će tako do sudnjeg dana.
Slavlje pobjede
Kada se dogodi kakva pobjeda u sportu ili u drugim natjecanjima, tada se ljudi na ulicama vesele, sviraju, kliču i pjevaju iz oduševljenja.
Tako i mi kršćani trebamo ushićeno slaviti i pjevati jer je Krist pobijedio zlo, pobijedio grijeh, pobijedio smrt. Zato nakon korizmene pokore kličemo: Aleluja! te se utvrđujemo u temeljnoj istini: Krist je uskrsnuo, on je živ.
Žene trče rano ujutro na grob Isusov i uočavaju da je kamen otkotrljan. Marija Magdalena susreće Uskrsloga na grobu u vrtu – vrtu koji je slika novog stvorenja. Kao što se u rajskom vrtu dogodio pad, u ovom vrtu dogodio se uskrs, novi život. Marija Magdalena dobiva zadatak od Uskrsloga da to javi braći. Tu joj se otvaraju oči da kroz suze prepozna Učitelja i prihvati poruku da ponese je učenicima.
Uskrsni novi početak
Učenici su, na glas poruke da je Gospodin živ, uzbuđeni jer se pred njima otvaraju novi pogledi na život. Ta uskrsna vijest razbija njihov strah koji ih je zatvorio u dvoranu. Tko god iskusi susret s uskrslim Gospodinom ima nadahnuće poći drugima i svjedočiti. Ne nametati, nego svjedočiti. Oni, koji su suzama oplakivali svoje grijehe, vide jasnije i dalje jer ih uskrslo svjetlo obasjava nadom i ohrabruje u hodu za Gospodinom. Uskrs je svetkovina života koji se budi.
Živimo u ozračju koje, nažalost, nameće kulturu smrti, beznađa i izgubljenu vrijednost čovjekovog dostojanstva. Mi kršćani smo u Kristovu uskrsnuću obnovljeni u onom dostojanstvu djece Božje, koje valja živjeti, svjedočiti i ne umoriti se u borbi za život čovjeka, njegovo dostojanstvo i njegova prava.
Nakon proživljene korizme želimo da u slavlju Uskrsa u nama zasja svjetlo vjere, radosna nada i hrabrost slijediti Isusa i svjedočiti da smo njegovi. On je obećao biti s nama pa zato tako živimo njegovu prisutnost da nam donese utjehu i mir u duši, kao što je donio učenicima kada im se ukazao i uputio im pozdrav: Mir vama.
Zato u prvom redu vama, djeco, kojima nedostaje prave radosti u iskrenoj ljubavi, želimo da prepoznate u uskrslom Isusu da nas ljubi i neka vam je sretan Uskrs
Vama, mladi, koji tražite smisao života i hrabrost za život, neka vam uskrsli Krist osmisli vaše životne putove i ojača spremnost, da se za prave vrijednosti umijete boriti hrabro noseći svoj životni križ.
Vama, dragi roditelji, da uskrsli Krist osmisli vašu bračnu ljubav i otvorenost životu te sami živite radost vjere i svojoj djeci prenesete svjedočanstvo vjere.
Vama, medicinskom osoblju i civilnima vlastima, koji se u vrijeme opasnoga širenja koronavirusa, brinete za zdravlje i sigurnost cijele društvene zajednice i često izlažete opasnosti vlastite živote da biste zaštitili druge, velika hvala s molitvom da vam u vršenju ljubavi prema ugroženoj braći sestrama bude nadahnuće uskrsli Krist, pobjednik nad smrću. U tom smislu, u ovim okolnostima nikako ne priliči da se nedaće ljudi koriste za politička razračunavanja i borbu za prevlast.
Vama, stari i bolesni i nemoćni, posebice vama koji ste žrtve opasnoga virusa, neka uskrsli Krist bude utjeha i jakost, neka osmisli vaše boli i trpljenja te osjetite vrijednost i kada po ljudsku ne možete, jer iz vjere možete mnogo sjedinjujući se s Kristom.
Svima želimo radostan i blagoslovljen Uskrs, te neka vas ispuni utjehom vjere i ljubavlju za život u nasljedovanju Krista. Uz uskrsnu čestitku iskreno vas pozdravljamo i blagoslivljamo!

Sarajevo, Uskrs 2020. godine
Kardinal Vinko Puljić
vrhbosanski nadbiskup
Mons. Tomo Vukšić
nadbiskup koadjutor


.