Katolički puk u Bosni i Hercegovini hodočasti na grobna mjesta brojnih osoba čiji život je osvjedočen u svetosti i odanosti Bogu, a veoma često ovjeren i mučeništvom. Jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta u BiH je grob Dive Grabovčeve na Kedžari kod Prozora. Narod ramskog kraja već stoljećima čuva spomen na svoju mučenicu, koja je dala život da sačuva djevojačku čast i vjeru, odbijajući se podati nevjerniku za ženu pa čak i po cijenu vlastitog života. Na žalost, o njoj se vrlo malo zna, usmenom predajom sačuvana je samo legenda o njenom porijeklu, uspomena na događaj njene mučeničke smrti i lokalitet gdje bi trebao biti njen grob. Ta priča o Divi Grabovčevoj često je bila čak i osporavana kao obična ''narodna legenda'', možda bi se u tome i izgubila da poznati arheolog Ćiro Truhelka, slijedeći narodnu predaju, nije odlučio otkopati taj grob i u njemu zaista našao ostatke mlade djevojke koje datiraju upravo iz doba kada je živjela ramska Diva.
Područje Rame, gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom, od pamtivjeka je bilo snažno povezano sa vjerom i odanosti Kristu i Katoličkoj crkvi. Tako je bilo i tada, krajem 17. stoljeća, u doba kad je živjela mlada djevojka iz obitelji Grabovac. Ime joj se ne zna, tako da je znamo samo kao Divu Grabovčevu. Narodna predaja opisuje je kao prelijepu djevojku, vedru i vrijednu, koja je uistinu bila ponos svoje obitelji i toga kraja. Njena ljepota nije promaknula očima razuzdanog Tahir-bega Kopčića sa Kupresa, koji je odlučio zaprositi je i uzeti sebi za ženu. Međutim, jedna tako pobožna djevojka kakva je ona bila, nije željela poći za muslimana i odreči se vjere svojih otaca, tako da je ponudu za brak odbila. Ipak, Tahir-beg ne odustaje nego šalje svoje podanike sa darovima njenom ocu da je i zvanično isprose. Ponovno odbijanje ga je jako naljutilo tako da se odlučio da je otme i silom odvede u svoj begluk, međutim nije ju mogao naći jer su je roditelji sakrili, a u zaštitu pozvali Arslanagu Zukića čiji su kmetovi bili.
Narod je u to doba, u tom kraju, pod turskim jarmom jako teško živio i svi članovi obitelji bez izuzetka morali su mukotrpno raditi da bi se prehranili. Djevojka se nije mogla skrivati vječno. Begovi špijuni i dojavljivači saznali su gdje ide čuvati ovce i obavijestili svog gospodara. Tahir-beg kreće put Vran planine i pronalazi Divu Grabovčevu na Kedžari. Nakon što je propao pokušaj da je otme i odvede u svoj posjed, raspomamljeni begović pokušava je silovati. Djevojka se svom snagom opirala, te nakon što nije uspio u svom prljavom naumu, Tahir-beg vadi nož i ubija je. Njezino mrtvo tijelo pronašao je Arslanaga Zukić i obavijestio njenu obitelj. Sahranili su je na mjestu pogibije.
Narod je u to doba, u tom kraju, pod turskim jarmom jako teško živio i svi članovi obitelji bez izuzetka morali su mukotrpno raditi da bi se prehranili. Djevojka se nije mogla skrivati vječno. Begovi špijuni i dojavljivači saznali su gdje ide čuvati ovce i obavijestili svog gospodara. Tahir-beg kreće put Vran planine i pronalazi Divu Grabovčevu na Kedžari. Nakon što je propao pokušaj da je otme i odvede u svoj posjed, raspomamljeni begović pokušava je silovati. Djevojka se svom snagom opirala, te nakon što nije uspio u svom prljavom naumu, Tahir-beg vadi nož i ubija je. Njezino mrtvo tijelo pronašao je Arslanaga Zukić i obavijestio njenu obitelj. Sahranili su je na mjestu pogibije.
Ta predaja se među narodom usmeno širila i opstajala. Mlade djevojke odlazile su na Kedžaru i na grobu Dive Grabovčeve davale zavjete. Nisu dolazile samo katolkinje, nerijetko bi došla i pokoja mlada muslimanka i svoje zavjete dala. Ramski puk je u Divi Grabovčevoj prepoznao hrabrost da se odupre jačem od sebe, odanost obitelji i iznad svega vjeru u Boga za koju je bila spremna i mučenički umrijeti. Da se podala Tahir-begu i pristala na islamizaciju živjela bi u izobilju i ništa joj nedostajalo ne bi, ali ona je ipak odlučila ostati u svojoj vjeri pa i po cijenu života.
Na štovanje Dive Grabovčeve kao mučenice, te odlaske na njen grob, Katolička crkva u početku nije baš blagonaklono gledala, a glasoviti bosanski franjevac fra Jeronim Vladić to je čak nazivao ''divljim kultom''. Često se širila i priča da je njen lik izmišljen, te da je grob na Kedžari lažan. Ipak poznati hrvatski arheolog dr. Ćiro Truhelka u pratnji ramskih franjevaca otkopava grob i u njemu nalazi kosti mlade djevojke koje datiraju upravo s kraja sedamnaestog stoljeća, dakle iz vremena kad je živjela Diva Grabovčeva. To otkriće izazvalo je oduševljenje, ne samo u Rami, nego i šire, jer su na Kedžaru počeli dolaziti da hodočaste i ljudi iz drugih krajeva. Ovo je bila potvrda i ramskom puku i fratrima i skepticima, čak i nevjernicima da je predaja o Divi Grabovčevoj nastala na temeljima istinitog događaja.
Tradicija zavjetovanja na Divinom grobu, te hodočašće na prvu nedelju u srpnju traje do danas, očuvana u ramskom puku i raširena diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Europe i Svijeta, za šta su posebno zaslužni franjevci Bosne Srebrene. Poznati hrvatski kipar Kuzma Kovačić autor je brončanog spomenika koji je 1998. godine postavljen da obilježava grob Dive Grabovčeve.
Tradicija zavjetovanja na Divinom grobu, te hodočašće na prvu nedelju u srpnju traje do danas, očuvana u ramskom puku i raširena diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Europe i Svijeta, za šta su posebno zaslužni franjevci Bosne Srebrene. Poznati hrvatski kipar Kuzma Kovačić autor je brončanog spomenika koji je 1998. godine postavljen da obilježava grob Dive Grabovčeve.
V
.
.
Nema komentara:
Objavi komentar