U nedjelju 20.11.2011. na blagdan Krista Kralja, u Svetištu Majke Božje u gradu Olovu, služena je prva javna tridentinska misa u BiH još od liturgijske reforme. Papa Benedikt XVI izdao je 07. 07. 2007. motu proprio ("po vlastitom nahođenju", papinski proglas koji označava da je papa odluku donio sam, bez savjetovanja s kardinalima) naziva "Summorum Pontificum", kojim je potpuno odobrio vraćanje misala iz 1962. godine, tzv. Tridentinskog obreda.
Papa je zajedno s proglasom poslao i pismo biskupima cijele Katoličke Crkve u kojemu je dodatno naglasio kako ovo ne znači promjenu misnog obreda, niti aboliciju redovnog, pučkog oblika mise. Naprotiv, misal iz 1970., kojeg je uveo papa Pavao VI ostaje redovni oblik mise, odnosno "forma ordinaria", dok latinska misa, odnosno misal zadnji put odobren 1962., od pape Ivana XXIII, biva ostavljen kao "forma extraordinaria", ali tu se ne radi o dva različita, nego o dvije forme istog liturgijskog obreda. Prema papinom motu propriju svećeniku više nije potrebno nikakvo dopuštenje, niti od Apostolske stolice, niti od vlastitoga Ordinarija.
Tradicionalna latinska misa nikad nije bila ni dokinuta niti zabranjena u Katoličkoj Crkvi, i svećenici su ju mogli prakticirati uz dopuštenje biskupa ili ordinarija, no ova papina odluka tome sada daje veću snagu. Svećenici će sami moći odlučivati hoće li služiti latinsku misu ili ne, a iz katoličkih krugova govore kako se radi o liberalizaciji latinske mise, koja ovim proglasom gubi neku stigmu nedopuštenog.
Stoga, na zahtjev grupe vjernika iz Sarajeva, većinom mladih, služena je i prva svečana javna tridentinska misa koju je u Gospinom Svetištu u Olovu predvodio fra Danijel Rajić. Papa je upravo preporučio da se treba dopustiti vjernicima slavljenje ove forme mise u posebnim prilikama poput hodočašća, slavlju ženidbe ili drugim prigodnim slavljima. Mladi su na ovom hodočašću Gospi Olovskoj bili posebno zahvalni čuvaru Svetišta fra Gabrijelu Tomiću što im je odobrio slavljenje i srdačno ih ugostio.
Cjelovit tekst motu propria ''Summorum Pontificum'' već smo ranije objavili : http://servantsoflight.blogspot.com/2011/05/papa-benedikt-xvi-objavio-uputu.html
.
(Vladimir Fučec)
Broj komentara: 28:
Bog te blagoslovio fra Danijele. Hvala ti na hrabrosti.
Ujače neznamo vas, al Bog nek ti da svakog blagoslova. Molimo se za Vas i sve koji mise po starom obredu, a i vi se nas spomenite u svetoj Misi iako se neznamo. Pozdrav s drugog kraja Bosne
Nisam mogao da povjerujem kad sam pročitao.
Bogu hvala i o. Danijelu. Mlad si i hrabar svećenik, e da je više takvih.
Nek te Bog dragi čuva.
Velik je Bog, silna su djela njegova
Posebno me oduševilo što je inicijativa došla od mladih ljudi, a koliko vidim i fra Danijel je mlad svećenik.
Bog ga blagoslovio.
Drugi put molim vas javno objavite kada i gdje će biti. Vjerujem da bi nas dosta došlo.
Kod nas Hrvata misa je bila na staroslavenskom, koliko sam shvatio i u Zagrebu i evo u Bosni misa je na latinskom. Zašto ne bi nastavili njegovat našu baštinu i te mise držali na staroslavneskom
Dobro da ste to napomenuli. U sjevernim dijelovima Hrvatske misa je bila na latinskom, ali na jugu Hrvatske, u dijelovima Like i Dalmacije, te dijelovima Hercegovine misa je služena na crkvenoslavenskom. To je bila posebna povlastica koja je bila dopuštena samo Hrvatima. Danas nažalost to mnogi ni ne znaju. Poznate su bile tzv. glagoljaške mise. Šteta što je ta tradicija napuštena.
U dijelovima Hercegovine bilo je i prakse da misa bude na crkvenoslavenskom, a kanon na latinskom.
Također treba spomenuti da su po Bosni iako je misa bila na latinskom neke pučke pjesme bile na hrvatskom jeziku (Zdravo tijelo Isusovo, U se vrijeme godišća...).
Pa nije baš točno da je tradicija glagoljaških misa uništena. Eto na Žminu od prije nekoliko godina je obnovljena Žminska glagoljaška misa, tako da su na neki način oni pioniri u vraćanju tradiciji. Ne znam da li su morali tada od biskupa ili pape tražiti dozvolu.
Nažalost i nije baš tako. Istina je da je od prije 3 - 4 godine na Žminu i još nekim krajevima povremeno počela da se služi misa na crkvenoslavenskom sa glagoljaškim pjevanjem, međutim to nije prava ''glagoljaška misa'' kakva se služila prije II vatikanskog koncila, nego sasvim obična ''novus ordo misae'', dakle ova redovita postkoncilska misa koja se odlukom pape Pavla VI služi svake nedelje u svim crkvama, ali na hrvatskom jeziku. Da pojasnim, pjevanje i jezik ne čine obred. Današnja redovita misa može se služiti i služi se na svim jezicima svijeta: na hrvatskom, talijanskom, njemačkom, engleskom, japanskom... može biti i na latinskom, crkvenoslavenskom, čak i na esperanto jeziku. Možemo imati i propovjed na latinskom, ali to neće značiti da je u pitanju tridentinska misa.
Dakle ponavljam, današnja ''Žminska misa'' nije ništa drugo nego sasvim obična Novus ordo misae, ali na crkvenoslavenskom jeziku i s glagoljaškim napjevom.
Što se tiče konkretno napjeva, često se služe poskoncilske mise sa istim pjesmama i napjevima kao i prije II vatikanskog koncila, ima i misa gdje se pjevaju pop-rock pjesme, ali forma mise je ista. Dakle, riječ je o misi po misalu Pavla VI koja je stupila na snagu 1969-1970.
v dobro si objasnio.
Ja bih jos samo dodao za one koji suprotstavljaju staroslavensku tradiciju i latinsku tradiciju. Danas za to nema apsolutno nikakve potrebe. Naime, ako je latinska tradicija i bila unistena kod nas, prezivjela je na mnogim mjestima u inozemstvu, a staroslavenska je gotovo potpuno nestala. To sto se negdje jos pjevaju stari napjevi ili sto se uzme nova misa na staroslavenskom ne znaci puno. Ako zelite imati misu na staroslavenskom, nadjite svecenika koji zna (uglavnom vec jako star) ili je voljan nauciti rubrike stare mise, koji je voljan uvjezbati citanje na staroslavenskom i (ne manje vazno) koji moze nabaviti staroslavenski misal. Posljednji je izdan 1927. (i jedini je na latinici, prethodni su pisani glagoljicom, pa su u tom smislu gotovo neupotrebljivi), ovdje je skenirana kopija, ali za misu bi naravno trebalo imati pravi misal. Takodjer to ne moze biti svecenik koji se vec nije usavrsio barem donekle u slavljenju stare mise jer je od 1927. do 1962. godine (a to je dopusteno izdanje prema papinu motupropriju) bilo izmjena, pa svecenik koji koristi stariji misal mora to imati na umu.
Nekima ocito nije jasno kako je tesko naci svecenika koji je voljan izloziti se i sluziti staru misu. Sto mislite zasto se u cijelom Zagrebu ne moze naci zamjena za jedinog svecenika koji sluzi staru misu (a on to radi po dekretu nadbiskupije koja je poslusala direktne odredbe iz Rima nakon dvije godine dopisivanja!)?
Da nam Bog da više svećenika poput fra Danijela. Ono što me kod njega oduševljava je njegova svestranost. U stanju je održati i tradicionalnu pučku misu i onu modernu i karizmatsku evo je naučio i misu po tridentinskom obredu. To je bogatstvo katoličke crkve koje mnogi nisu u stanju prepoznati.
Imao sam ga prilike upoznati i znam da je riječ o čestitom čovjeku, te revnom svećeniku.
Velečasni fra Danijele ostanite ono što ste i ne bojte se dušmana Krist je jači od svih njih. Mir i dobro.
Hvala na cjelokupnom tekstu Summorum Pontifficum.
jako je teško naći tekst preveden na hrvatski
Bogu hvala na blogu http://splendordomini.blogspot.com oni su prvi objavili Summorum Pontifficum na hrvatskom.
Svaka cast na hrabrosti. vec je bilo i vrijeme. Nadam se da je ovo tek pocetak i da ce dati podsticaj ostalim svecenicima koji vole stari obred da izadju iz katakombi i pocnu javno sluziti staru misu.
Nije p. Danijel jedini koji voli misu po starom obredu, poznajem ih jos, ali je p. Danijel jedini koji se usudio javno sluziti tu misu.
Bog te blagoslovio fra Danijele, sve nase molitve su uz tebe.
Današnje uništavanje mise kojekakvim modernističkim glupostima izgleda sve više ljudi vodi ka povratku tradiciji. posebno iznenađuje što je po europskim zemljama u zajednicama gdje se služi misa po tridentinskoj formi sve više mladih ljudi koji su se rodili godinama poslije Drugog Vat. Koncila. Sve veći broj i mlađih svećenika odlučuje naučiti obred, tako da me ne iznenađuje ni ovaj mladi svećenik fra Danijel. Ipak treba mu čestitati na hrabrosti jer većina svećenika ili mise slave tajno ili izađu s njom u javnost tek kad im ordinarij dopusti. Papa je s motu proprijem Summorum Pontificum odlučio stati u kraj ovoj ''inkviziciji'' koju sprovode tzv. progresivci u crkvi i oni koji se njih boje, tako da se sve više vjernika usuđuje tražiti misu po tridentinskom obredu. Koliko vidim i fra Danijel je misu slavio po zahtjevu vjernika i to je dobra stvar. U Bosni su fratri uvijek išli za narodom, pa evo i ovo je dokaz za to. Čestitam fra Danijelu na hrabrosti i zahvaljujem mu na revnosti.
Bogu hvala, svećenici u BiH su uvijek bili hrabriji i odlučniji od ovih naših u Hrvatskoj iako me iznenadilo da u Sarajevu i(li) Olovu postoji tako jaka zajednica ljudi koji žele misu po starom obredu da su tu želju uspjeli i ostvariti. Nadam se da će ove zajednice otvoriti oči pojedinim supermodernim teolozima i svećenicima da postoje ljudi koji ZAISTA žele nešto na šta sasvim zakonito imaju pravo i da nas je sve više i više.
Nemam ništa protiv tridentinske mise samo treba paziti da taj retro zanos ne pođe stvarati nekakvu zajednicu sa lefebrofskim stajalištima, prvenstveno mislim na odnos prema odlukama drugog vatikanskog koncila. Sad da me pogrešno ne bi shvatili ne želim vas optuživati ni za što. Lijepo je malo se vratiti i tradiciji, samo bih volio znat da li iza ovog stoji neka organizirana skupina ljudi, poput one iz Zagreba ili neformalna grupa vjernika koja se samo željela upoznati s starom misom. Puno pozdrava, blog vam je izvrstan.
S obzirom da sam jedan od vjernika koji su tražili ovu misu i bili prisutni osjećam se kompetentnim da vam odgovorim.
Prvo, nije mi jasno šta vam znači ''retro zanos''? Šta bi to bilo? Takav naziv mi se nimalo ne sviđa niti sebe vidim u takvom nečemu.
Drugo, ne vidim zašto bi se služenjem neke mise odmah stvarala kojekakva zajednica. Većina prisutnih vjerovatno nikad nije ni čula za Lefebvrea, a ovo je bila misa, dakle Služba Gospodnja, a ne nekakav teološki seminar s raspravama o II vatikanskom koncilu.
Treće, ovdje nema nikakve organizirane zajednice koja će tražiti da tradicionalnu latinsku misu ima svake nedelje ili tako nešto, nego skupina vjernika koja je željela vidjeti i doživjeti ovakav oblik mise. Jedan dio nas bi i dalje povremeno željeli imati ovakvu misu, a drugi dio je tu bio iz razloga što ih je zanuimalo kako je to izgledalo prije liturgijske reforme. Trebam naglasiti da su dojmovi svih prisutnih bili izuzetno pozitivni.
Četvrto, ne poznajem osobno nikoga iz zagrebačke zajednice Benedictus, ali znam da ni tu nije riječ ni o kakvim ''lefebreovcima'', nego o vjernicima koji su dopuštenje dobili od kardinala Bozanića, koji im je čak i osobno dodijelio svećenika i crkvu u kojoj će imati mise.
Peto, i dalje mi nije jasan tako negativan stav pojedinih svećenika prema ljudima koji žele prisustvovati misi po starom obliku...
Nemojte se molim vas ljutiti. Nisam ničim imao namjeru da vas uvrijedim. htio sam samo da vidim što je po srijedi, posebno što vidim da ste uz Sarajeva, a misu ste imali u drugom gradu. Rekao sam već da nisam protiv tridentinske mise i ja sam svećenik i kad bi mi vjernici iskreno zatražili takvo nešto potrudio bih se da nađem svećenika ili sam naučim obred.
A zašto je dosta svećenika protiv stare mise ne bih vam znao reči, mnogi nisu protiv nego su samo oprezni, nije se danas lako oduprijeti ni tzv. modernistima u crkvi. Oni samo napadaju i kritiziraju. Ni meni se ne sviđa svašta nešto što se dešava od kojekakvih plesova na misi do ponašanja pojedinih svećenika, koji nametajući svoje osobne stavove i potrebe ozbiljno prelaze granicu poslušnosti Crkvi.
Misu smo imali u Olovu, a ne u Sarajevu zato što je Olovo najstarije Gospino svetište na ovim prostorima i željeli smo da ta misa ne bude samo pro forme radi nego smo odlučili napraviti malo zavjetno hodočašće Gospi Olovskoj pri čemu smo imali i tu tridentinsku misu.
Kada bi vam vjernici zatražili da im održite ovakvu misu morali bi se dobro pripremiti jer po uputama Svete Stolice u njoj nisu dozvoljena improviziranja. Naš fra Danijel se lijepo potrudio da nauči obred, nabavili smo latinsko-hrvatske misale, sa objašnjenjima ponašanja za vrijeme mise (klečanje, stajanje, sjedenje)...
Što se tiče modernizma koji je zahvatio crkvu... vjerovatno upravo to i jeste jedan od razloga što sve više vjernika i traži staru misu, jednostavno se u mnogo čemu otišlo predaleko, tako da mnogi žele istražiti tradiciju.
Ništa nisam odavno čuo o TLM iz Sarajeva... jeli bila samo jedna misa ili imate tu misu i dalje ??
Da li su fratri iz Olova znali da će te imati tridentinsku misu ili običnu ?
Da li ste možda stupili u kontakt s još nekim svećenikom koji je spreman služiti TLM ?
Do sada smo imali tri tridentinske mise, ako Bog da imat ćemo ih još.
Kao što sam i naveo u tekstu, fratri iz Olova su naravno znali kakva će to biti misa i ovdje moram iz dubine srca zahvaliti upravitelju svetišta fra Gabrijelu i fra Marku koji su nas doista velikodušno dočekali i ugostili. oni su upoznati da je to sasvim zakonito, dopušteno i zaštičeno papinim motu proprijem Summorum Pontificum, tako da ne vidim zašto bi se koga trebalo lagati... Niti nam je to bio cilj niti bi svećenik koji je služio misu ikada pristao biti upleten u bilo kakvu nezakonitu rabotu.
Što se trećeg pitanja tiče, trenutno poznajem četvoricu svećenika koji povremeno služe privatno tridentinsku misu.
Samo naprijed, nek Gospodin blagoslovi fra Danijela.
Čuo sam da fra Danijel nije u Sarajevu više.
Da li ste odustali ili ste našli nekog novog.
Pa nismo odustali, ne vidim razlog zašto bi smo. Čak štaviše vrlo smo zadovljni interesovanjem posebno mladih ljudi za TLM.
Stupili smo u kontakt s nekoliko svećenika koji su zainteresirani.
Još jedan mladi sarajevski svećenik je već naučio obred i vrlo skoro ćemo imati misu po starom obredu ponovo.
Slava Isusu
Kako ćemo saznati gdje i kada će biti sljedeća tradicionalna latinska misa? Živim u hercegovini i rado bi došao
Nažalost trenutno postoje određeni problemi. Imamo jednog mladog svećenika koji zna obred i drži privatno tradicionalno misu i jednoga koji je zainteresiran naučiti, ali zbog nekih drugih stvari do daljnjeg nismo u mogućnosti realizirati još jednu javnu misu. Nadam se da ćemo uskoro ponovo uspjeti. Molite za nas i za ove mlade svećenike da se odvaže izaći u javnost i vjernicima koji traže bez straha javno održe misu.
Objavi komentar