Pages

nedjelja, 21. kolovoza 2011.

Dođi Tvorče Duše


Zasigurno najpoznatija molitva Duhu Svetom je Dođi Tvorče Duše (Veni Creator Spiritus). Napisao ju je benediktinac Rabanus Maurus, biskup Meinza (Njemačka) u IX stoljeću. Poznata je njena koralna izvedba koja se u Katoličkoj crkvi obično izvodi u vremenu Duhova, prilikom ređenja svećenika, podjele sakramente krizme, prilikom ulaska kardinala izburnika u konklavu gdje biraju novog papu...
Osim u Katoličkoj crkvi, molitva i popratni gregorijanski napjev prisutni su i u Anglikanskoj, te Starokatoličkoj crkvi.

Tekst molitve na latinskom jeziku:


Veni, creator Spiritus, mentes tuorum visita,
Imple superna gratia, quae tu creasti pectora.
Qui diceris Paraclitus, altissimi donum Dei,
Fons vivus, ignis, caritas et spiritalis unctio.

Tu septiformis munere, digitus paternae dexterae
Tu rite promissum Patris sermone ditans guttura.
Accende lumen sensibus, infunde amorem cordibus,
Infirma nostri corporis, virtute firmans perpeti.

Hostem repellas longius pacemque dones protinus;
Ductore sic te praevio vitemus omne noxium.
Per te sciamus da Patrem noscamus atque Filium,
Te utriusque Spiritum credamus omni tempore.

Deo Patri sit gloria, et Filio qui a mortuis
Surrexit, ac Paraclito, in saeculorum saecula.
Amen.


Tekst molitve na hrvatskom jeziku:


O dođi, Tvorče, Duše, pohodi duše vjernika,
Poteci višnjom milosti, u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga svevišnjeg,
Studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno.

Darova sedam razdaješ, ti prste desne Očeve,
Od vječnog Oca obećan, ti puniš usta besjedom.
Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju,
U nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka.

Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj,
Ispred nas idi, vodi nas, da svakog zla se klonimo.
Daj Oca da upoznamo i Krista, Sina njegova,
I u Te, Duha Njihova, da vjerujemo sveudilj.

Sva slava Ocu vječnomu i uskrslomu Sinu Mu,
Sa Tješiteljem Presvetim, nek bude sad i uvijeke.
Amen!




V


.

Broj komentara: 5:

Anonimno kaže...

Šteta što se danas latinski sve rjeđe koristi. Bogu hvala na papi Benediktu XVI koji je poduzeo mjere oko očuvanja tradicije.
Čuva Bog crkvu svoju.

ka buducnosti kaže...

Ne sviđa mi se što je ovaj papa ponovo dopustio misu na latinskom. Blaženi Ivan pavao II je raskinuo te veze s latinskom tradicijom, ali ovaj papa se nažalost vraća nazad umjesto da crkvu vodi naprijed.

v kaže...

Ti si ovdje očigledno malo pomiješao kruške i jabuke.

Kažeš da je benedikt XVI ponovo dopustio misu na latinskom. Latinski jezik uopće nikad nije ukinut, naprotiv, čak se još od II vatikanskog koncila preporučuju mise na latinskom, radi očuvanja tradicije.

Treba reči i da postoje dvije vrste mise na latinskom.

1) Redovita ''novus ordo'' misa po misalu pape Pavla VI, koja se od kraja šezdesetih svakodnevno služi. Ona može da se slavi na bilo kom jeziku, pa i latinskom. Za to nije potrebna nikakva dozvola i sve postkoncilske pape (Pavao VI, Ivan Pavao I, Ivan Pavao II i Benedikt XVI) su redovito služili misu na latinskom, ona je česta posebno u situacijama kada joj prisustvuju skupine vjernika iz različitih govornih područja.

2) Misa na latinskom po tridentinskom ili nekom od drugih starih obreda (kartuzijanski, ambrozijanski, dominikanski...), koja se smatra izvanrednom, ali također koja nikada nije bila niti dokinuta, niti zabranjena. To bi značilo da je skoro 2000 kršćanstva zapadnog (rimskog) obreda nevaljano, što je glupo i usudio bih se reči heretično razmišljanje. Uvođenjem u praksu mise po novom misalu 1969. godine, misa po starom obredu NIJE niti dokinuta, niti zabranjena, nego je ostavljena u praksi, ali kao izvanredni oblik služenja, koji je uz dozvolu lokalnog ordinarija ili komisije Ecclesia Dei iz Vatikana sasvim legalna.
Mnoge zajednice poput Bratovštine Krista Kralja ili Bratovštine sv. Petra su nastavili s prakosm mise po tridentinskom obredu, a neke redovničke zajednice poput kartuzijanaca redovito služe mise po kartuzijanskom obredu...
Nakon II vatikanskog koncila, aposebno osamdesetih godina, od strane pojedinih biskupa i teologa došlo je do naglog širenja laži da je misa po starom obredu zabranjena i da je to nešto ''zaostalo'' i antikatolički.
Da bi zaštitio zajednice koje su ostale vijerne predkoncilskoj misi, papa Ivan Pavao II je 1984. godine svim biskupima poslao apostolsko pismo ''Quattuor Abhinc Annos'' gdje biskupe upućuje da tim zajednicama daju dopuštenja za misu po tridentinskom ili nekom drugom starom obredu. S obzirom da su mnogi biskupi ostali ''gluhi'' na papino pismo on 1988. godine motu propriem ''Ecclesia Dei'' ponovno podstiče biskupe da daju dopuštenja.
S obzirom da je zadnjih dvadesetak godina primjetan rapidni rast interesovanja za očuvanje tradicije i misu po starom obredu papa Benedikt XVI motu propriem ''Summorum Pontificum''iz 2007. godine dodatno olakšava dobijanje dozvole, tako što ukoliko biskup bez nekog posebnog razloga ne bi htio dati dozvolu peticija se upućuje komisiji Ecclesia Dei koja je dužna zaštititi tu zajednicu.
Danas se u Hrvatskoj na tri mjesta sasvim legitimno služi misa po starom obredu, u Zagrebu i Osijeku po tridentinskom, a u Dubrovniku po dominikanskom obredu.

Tvrdiš da je Ivan Pavao II raskinuo veze sa latinskom tradicijom što je neistina. Ivan Pavao II je u mnogo čemu i podsticao vijernost tradiciji, kao što sam napisao često je i sam služio misu na latinskom jeziku (po novom obredu), a poduzeo je mjere da se zaštite zajednice koje žele slaviti mise po starom obredu.
Glupost je reći da Benedikt XVI želi crkvu vratiti negdje kao što tvrdiš ''nazad''. Naprotiv, nemoj zaboraviti da je Benedikt XVI (Joseph Ratzinger) bio jedan od savjetnika na II vatikanskom koncilu i to na strani progresivnog, neki bi rekli liberalnog krila crkve, međutim svjestan je da je odricanje od tradicije odricanje od same sabe i da se može krenuti naprijed samo poštujući kontinuitet od skoro 2000 godina postojanja Crkve.

Anonimno kaže...

gdje se može pronaći informacija da je Ratzinger za vrijeme II Vatikanskog koncila bio na strani progresivista?

v kaže...

Pa uopće nije nikakva tajna da je u svoje vrijeme Joseph Ratzinger smatran liberalnim teologom. To ćeš naći u većini njegovih biografija i dokumenata o njemu, međutim trebaš znati da je ogromna razlika između onoga šta se u to doba smatralo liberalnim i onoga šta se liberalnim smatra sada.