Gospodine
Neka žarka i slatka ljubav prema Tvojoj ljubavi, očisti um moj od svega što je pod nebom, da mognem umrijeti iz ljubavi prema Tvojoj ljubavi, jer si se Ti udostojao umrijeti iz ljubavi prema mojoj ljubavi.
( Franjo iz Asiza )
( Franjo iz Asiza )
Franjevački red je početkom trinaestog stoljeća osnovao Giovanni Bernardone, poznatiji kao Franjo Asiški ( Franciscus Assisiensis ), čovjek koji je doslovce shvatio one Isusove riječi iz Matejevog Evanđelja ( 10, 1-15 ) koje govore o propovjedanju u siromaštvu, odrekao se svega što je imao, a imao je mnogo jer je bio sin jedinac jednog od najbogatijih ljudi u tom kraju, trgovca Pietra di Bernardonea. Bog mu se u snu obratio riječima: '' Moja Crkva se ruši, idi popravi je ''. Franjo je poslušao, odrekao se svega, čak i imena i prezimena, te ogrnut samo habitom krenuo putem kojim ga je poslao Krist.
Tih godina Crkva je bila u strašnim problemima. Križarski ratovi, pojava raznih sekti, nastojanje plemstva da postigne potpunu kontrolu nad religijom... Franjo postaje odlučan da napravi promjenu, a kada su pojedini velikodostojnici iz reda Crkve, pokušali da ga uklone ili ušutkaju, optužujući ga da podstiće siromahe na pobunu protiv plemstva, ludilo, čak i za herezu, on odlučuje otići direktno Papi u Vatikan i zatražiti blagoslov.
Papa Inocent III je prepoznao u Franji svetost i odobrio djelovanje franjevačkog reda. To se desilo 1209. godine. Od tada, pa do danas, franjevci postaju jedan od nabrojnijih, najrasprostranjenijih i u narodu najomiljenijih redova u Katoličkoj crkvi. Četvorica Papa su bili franjevci ( Nikola IV, Siksto IV, Siksto V i Klement XIV ). Franjevački red također postoji i u Anglikanskoj crkvi.
Papa Nikola IV ( i sam franjevac ) 1291. godine u Bosnu šalje franjevce koji su sagradili samostan u Srebrenici, po kojem je provincija koju su oni osnovali i dobila ime '' Bosna Srebrena ''. Od nje se 1847. godine odvojila Hercegovačka provincija. Danas dakle u Bosni i Hercegovini postoje dvije franjevačke provincije: provincija sv. Križa Bosne Srebrene broji preko 300 fratara, a Hercegovačka provincija Uznesenja Marijina oko 200, što govori da je Franjin primjer nasljedovanja Krista veoma prihvaćen u Bosni i Hercegovini.
U Čerigaju kod Širokog Brijega 07.10.2009. godine održala je posebna proslava povodom 800 godina postojanja franjevačkog reda, koju su predvodili oba provincijala, i bosanski fra Lovro Gavran i hercegovački fra Ivan Sesar.
Ove su se godine šestorica mladih klerika svećano zavjetovali i tako punopravno pristupili franjevačkom redu: četvorica iz provincije Bosne Srebrene ( fra Tomislav Svetinović, fra Josip Jukić, fra Branimir Mlakić i fra Domagoj Šimić ), te dvojica iz Hercegovačke provincije ( fra Branimir Novokmet i fra Željko Barbarić ).
V
Papa Inocent III je prepoznao u Franji svetost i odobrio djelovanje franjevačkog reda. To se desilo 1209. godine. Od tada, pa do danas, franjevci postaju jedan od nabrojnijih, najrasprostranjenijih i u narodu najomiljenijih redova u Katoličkoj crkvi. Četvorica Papa su bili franjevci ( Nikola IV, Siksto IV, Siksto V i Klement XIV ). Franjevački red također postoji i u Anglikanskoj crkvi.
Papa Nikola IV ( i sam franjevac ) 1291. godine u Bosnu šalje franjevce koji su sagradili samostan u Srebrenici, po kojem je provincija koju su oni osnovali i dobila ime '' Bosna Srebrena ''. Od nje se 1847. godine odvojila Hercegovačka provincija. Danas dakle u Bosni i Hercegovini postoje dvije franjevačke provincije: provincija sv. Križa Bosne Srebrene broji preko 300 fratara, a Hercegovačka provincija Uznesenja Marijina oko 200, što govori da je Franjin primjer nasljedovanja Krista veoma prihvaćen u Bosni i Hercegovini.
U Čerigaju kod Širokog Brijega 07.10.2009. godine održala je posebna proslava povodom 800 godina postojanja franjevačkog reda, koju su predvodili oba provincijala, i bosanski fra Lovro Gavran i hercegovački fra Ivan Sesar.
Ove su se godine šestorica mladih klerika svećano zavjetovali i tako punopravno pristupili franjevačkom redu: četvorica iz provincije Bosne Srebrene ( fra Tomislav Svetinović, fra Josip Jukić, fra Branimir Mlakić i fra Domagoj Šimić ), te dvojica iz Hercegovačke provincije ( fra Branimir Novokmet i fra Željko Barbarić ).
V
Nema komentara:
Objavi komentar