Summorum Pontificum ostaje na snazi

Za vijernike koji posebno vrjednuju tradiciju ovih dana stigle su iz Rima vijesti ohrabrenja. Papa Franjo ostavlja na snazi slobodu slavljenja Tradicionalne latinske mise (poznate još i kao Tridentinska misa). Javnosti je to otkrio poznati talijanski novinar i crkveni analitičar Sandro Magister na osnovu izjava nekolicine talijanskih biskupa. Naime, prigodom posjeta ''Ad Limina'' talijanskih biskupa, s njihove strane su od pape zatražene smijernice u vezi tradicionalnih zajednica koje slave misu po ''starom obredu''.  Kako tvrdi biskup Conversa i Monopolia, msgr. Domenico Padovano, neki su od pape tražili čak da napravi revziju ''Summorum Pontificuma'' i služenje Tradicionalne latinske mise ponovo ograniči ili čak zabrani, na što je papa rekao NE. Summorum Pontificum ostaje na snazi. Papa je, po riječima biskupa Padovana, naglasio da Crkva treba da njeguje tradiciju i pusti da živi zajedno sa novim modelom mise.

Druga lijepa vijest tiče se papinog glavnog ceremonijara msgr. Guida Marinija, kojeg je papa Benedikt XVI na to mjesto imenovao 2007. Godine, a koji je svojom jednostavnošću i skromnošću odmah zadobio simpatije vijernika. Marini je u liturgijska slavlja prethodnog pape vratio dosta tradicionalnih elemenata, ali s obzirom da je novi poglavar Crkve, kao nadbiskup Buenos Airesa, bio više okrenut ka modernijem načinu celebracije, mnogi su bili mišljenja da je Marinijeva karizma nespojiva s karizmom pape Franje i da je samo pitanje dana kada će službu glavnog ceremonijara preuzeti netko drugi. Međutim, papa je i ovdje pokazao svoju mudrost, velikodušnost i otvorenost. Kao odgovor talijanskim biskupima na pitanje o tradiciji Franjo je izjavio: ''Gledajte, neki kažu da je moj cremonijar (Guido Marini) tradicionalističkog kova i mnogi su me nakon mog izbora za papu poticali da ga razriješim dužnosti i zamijenim drugim. Rekao sam NE. Upravo zato da samog sebe okoristim njegovom tradicionalističkom formacijom i da se istodobno on na isti način okoristi mojom emancipiranom formacijom.''

Da napomeno, uporaba tradicionalnog oblika mise ostala je kao ''izvanredni oblik'' liturgijskog slavlja i nakon liturgijske ''reforme'' 1969-1970. To su nekoliko puta usmeno potvrdili i papa Pavao VI i papa Ivan Pavao II. Prvi put se u pisanoj formi jasno javno očitovao Ivan Pavao II pismom ''Quatuor abhinc annos'', upućenim 1984. godine svim biskupskim konferencijama, gdje se ohrabruje biskupe da, ukoliko postoji zahtjev većeg broja vijernika, pod određenim uvjetima dopuste celebraciju po starom obredu.

Nakon nesretnih događaja koje je 1988. izazvao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, osnovana je posebna komisija ''Ecclesia Dei'' kojom su zaštićene one zajednice koje nastavljaju koristiti stari oblik mise, ali nisu u vezi sa Lefebvreom i Bratovštinom sv. Pija X. (SSPX) koju je on osnovao.

Papa Benedikt XVI je 2007. Godine, motu proprijem ''Summorum Pontificum'' ponovo dopustio slobodnu uporabu Tradicionalne latinske mise za koju više nije potrebno dopuštenje od biskupa, što je potvrđeno i instrukcijom ''Universae Ecclesiae'' iz 2011. Razlog tome nije samo želja pape Benedikta XVI za uspostavljanja punog jedinstva Bratovštine sv. Pija X. sa Crkvom, nego i činjenica da su sve brojnije zajednice vijernika koje traže misu po starom obredu.

U Katoličkoj crkvi danas djeluje veliki broj zajednica, koje su u potpunom jedinstvu sa papom i uz njegov blagoslov nastavljaju korištenje Tradicionalne latinske mise (najčešće tzv. Tridentinske mise), a najpoznatije među njima su: Bratovština sv. Petra (FSSP), Institut Dobrog Pastira, Bratovština Krista Kralja, Londonski Oratorij, Apostolska administratura Sv. Ivana Marije Vijaneja i brojni drugi. Također tradiciji su ostale vijerne i brojne redovničke zajednice, među njima glasovite benediktinske opatije Le Barroux i Nurcia, trapistička opatija Maria Wald, brojni kartuzijanski samostani, franjevci od Bezgrešne i mnogi drugi.

U Hrvatskoj se redovito svake nedelje i blagdanima služi Tridentinska misa u crkvi sv. Martina u Zagrebu, za koju je posebno dopuštenje stiglo iz Rima od komisije Ecclesia Dei, a za šta je kardinal Bozanić ovlastio prebendara Zagrebačke nadbiskupije mons. Stanislava Vitkovića. Također, Tradicionalnu latinsku misu (po dominikanskom obredu) u Dubrovniku je služio p. Mihael Mario Tolj.

U Bosni i Hercegovini tijekom 2011 i 2012 godine u Gospinom svetištu u Olovu, Tridentinsku misu je nekoliko puta služio bosanski franjevac fra Danijel Rajić.

.

V.

.